Priprema plantaže zavisi od odabranog načina gajenja. Ono što je isto za svaki od njih je to da parcela mora biti poravnata, bez korova i šiblja i sa dovoljnim nagibom koji omogućava oticanje viška vode.
U slučaju gajenja u zemljištu, obavezno je uraditi analizu zemljišta i vode, radi sagledavanja mogućnosti i davanja preporuke.


Priprema




Dostava
Sadnica borovnice namenjena za plantažno gajenje na većim površinama se isporučuje u saksijama od 2, 3 i 5 litara. Sadnice se ređaju položeno u boks palete u koje staje od 90 do 220 saksija, u zavisnosti od veličine saksije i habitusa biljaka.
Drvene boks palete su neophodne za transport i one su predmet fakturisanja kupcu. U jedan standardan šleper stane 52 boks palete sa maksimalno 11000 biljaka. Zbog toga, krajnji korisnik mora da planira prilaz ovakvog vozila, mesto isporuke sa tvrdom podlogom i viljuškar za istovar paleta.


Sadnja
Sadnja sadnica borovnice se može vršiti bilo kada, pa čak i u sred leta. Ono što je bitno u tom slučaju je da sadno mesto bude već pripremljeno, zaliveno i da je sistem za zalivanje spreman i isproban. Sadnicu treba u što kraćem roku osloboditi pakovanja, izvaditi iz saksije (koja nije biorazgradiva), posaditi duboko onoliko koliko je i bila u saksiji a zatim zagrnuti zemljom okolo i dobro sabiti.
Sadnice se mogu saditi u svako doba u toku jeseni, zime i ranog proleća ako zemlja nije smrzla ili ako nije suviše natopljena vodom od kiša. Sadnja po zamrznutom terenu nije moguća, dok se po blatu pravi više štete po parcelu i buduću funkcionalnost plantaže.




Održavanje
Pravi posao oko borovnice počinje po zasnivanju zasada. Sadnja biljaka je samo “upis na fakultet”; predstoje ispiti koje treba položiti.
Održavanje zasada borovnice se može podvesti u nekoliko grupa:
- Navodnjavanje
- Prihrana
- Zaštita od biljnih bolesti i patogena
- Zaštita od korova


Rezidba
Orezivanje borovnice je najznačajniji aspekt u gajenju borovnice. Preporučuje se jednom godišnje za dugotrajnu stabilnost prinosa jer povremeno stvara nejednaku ravnotežu između veoma starih i mladih grana. Orezivanjem se formira biljka, planira rod i krupnoća plodova.
Žbunovi sa najvišim prinosom sadrže oko 15-20% mladih grana (prečnika <2.5cm), 15-20% starih grana (prečnika >3.5 cm) i 50-70% srednje starih grana. Najproduktivnije grane su u osnovi široke između 2.5-3.5 cm, starosti 4-6 godina, ali neke mlađe grane su potrebne radi obnavljanja kao i nekoliko starijih grana zbog podrške.




Berba
Ono što svaki voćar željno očekuje je berba plodova. Na nadmorskoj visini od oko 100 metara, sorta Duke u Srbiji stiže u drugoj dekadi juna i može da se bere sve do polovine jula. Najveća cena se postiže početkom juna i zato se pripremite za tu nišu koja još uvek čeka srpske proizvođače.
Borovnica se bere višefazno, s tim da prva berba nosi oko 20% prinosa, druga oko 60% i treća opet oko 20%. Ako vremenski uslovi to omoguće, dakle ako je toplo u toku sazrevanja plodova, sorta Duke može da se bere i početkom juna meseca. Ponekad skoro svi plodovi sazru odjednom tako da je moguće obaviti jednu veliku berbu posle koje se cela plantaža prođe još jednom kako bi se pokupili oni plodovi koji tada nisu bili zreli.


Skladištenje
Nakon berbe borovnice sledi hlađenje i to na +4°C u roku od 4 sata po berbi. Tako ohlađeni plodovi borovnice zadržavaju svoju čvrstinu a životni vek im se produži i do 10 puta u odnosu na neohlađene bobice koje usled metabolizma ubrzanog visokom temperaturom omekšavaju i propadaju. Gajbice sa voćem je poželjno naslagati tako da bi vazduh, po mogućstvu klimatizovan, neometano strujao i hladio plodove.
Nakon što se bobice ohlade, preporučuje se da se drže na temperaturi od 0-1°C i 85-95% relativne vlažnosti vazduha. Pod ovim uslovima borovnice mogu održati prihvatljivo stanje 2-3 nedelje. Kritična temperatura za zaleđivanje borovnica je -1.3°C.
Efekti temperature skladišta (masa i čvrstina plodova) razlikuju se među sortama borovnice.

