ubodna sonda merac pH zemljista
biljke borovnice bankovi irigacija

Zemljište

Vrednost pH u zemljištu utiče na dostupnost hranljivih materija za biljke. Preporučen raspon za gajenje visokožbunaste borovnice kreće se između 4.5 i 5.5 odnosno 4.2 do 5.0. Кada se borovnica uzgaja na tlu sa visokim pH, što je čest problem na novim zasadima borovnice, njeno lišće postaje žuto sa zelenim venama (slojem) ili je u celini žuto. Takođe je malo, često postane braon i otpadne sa biljke pre kraja sezone. Same biljke slabo rastu i tako zakržljale se ne oporave čak i kada se pH vrednost smanji; neke čak i umru.

N-P-K

Osnovne hranljive materije biljaka su:

  • Azot (N) stimuliše snažan rast lista, stabljike i tamnu zelenu boju.
  • Fosfor (P) podstiče rast korena i rani rast biljke, uključujući formiranje cvetova i plodova.
  • Kalijum (K) stimuliše razvoj korena i njegovu vitalnost, otpornost na bolesti i poboljšava aromu ploda.

Dostupne su u hemijskim/sintetičkim (neorganskim) đubrivima, gde na pakovanju/džaku navedeni brojevi svake materije ukazuju na procenat neto težine.

Kako unaprediti zemljište

  • Glineno zemljište – dodaje se šljunak (ne pesak), kompost i treset.
  • Peskovito zemljište – dodaje se humus ili stajnjak, treset ili piljevina sa dodatnim azotom. Može se dodati i glineno zemljište kako bi tako izmešani napravili obradivo zemljište.
  • Mulj od zemlje – dodaje se šljunak i kompost, ili dobro istrunuo konjski stajnjak pomešan sa svežom slamom.
sadnja borovnice bankovi mulch supstrat
ubodna sonda merac pH zemljista
biljke borovnice bankovi irigacija
merac vlaznosti i pH zemljista
pumpa za vodu
zreli plodovi borovnica na biljci
merac vlaznosti i pH zemljista
pumpa za vodu

Voda

Borovnice zahtevaju konstantnu vlagu za maksimalnu produktivnost. Zapravo su prilično tolerantne na sušu, mada će pri nedostatku vode biti manje rodne i biljka će rasti sporije.

Kako bi se biljci pružilo odgovarajuće snabdevanje vodom važno je:

  • Da je korenov sistem dovoljno razvijen za snabdevanje biljke;
  • Redovno navodnjavanje, kako bi se izbegao stres vodom;
  • Da se voda slobodno inflitrira u zemljište bez ispiranja hraniva u dubine ispod zone korena;

Glavno pitanje kod upravljanja navodnjavanjem je utvrđivanje učestalosti, količine i tajminga navodnjavanja kako bi se optimizovali i efikasnost upotrebe vode i rast i produktivnost useva.
Stres uzrokovan poplavom ili nestašicom vode smanjiće veličinu lista i ubrzati starenje i opadanje lista. Zato je potrebno koristiti tenziometre za određivanje početka navodnjavanja ali i steći osećaj o potrebama biljke.

Kvalitet vode

Loš kvalitet vode može imati kratkoročne i dugoročne efekte na razvoj borovnice. Kvalitetna voda je voda sa malo soli: ukupno natrijuma (NA+) <2mM, ukupno bikarbonata (HCO+3)<1.5mM i ukupno hlora (Cl-) <4.0mM.

redovi borovnice na padini protivgradne mreze
zrela krupna borovnica duke jutro boke

Svetlost

Borovnice brže rastu kada su izložene suncu, ali će tolerisati i malu zasenu (mogu biti manje produktivne u hladu). Povećana gustina krošnje može smanjiti broj cvetnih pupoljaka.
Broj iniciranih (podstaknutih) pupoljaka kod visokožbunaste borovnice obično se povećava kada su izložene kraćim danima – manjoj dnevnoj svetlosti. Puna indukcija pupoljaka zahteva uglavnom 5 – 6 nedelja izloženosti manjoj dnevnoj svetlosti, mada se dešava da su neki pupoljci sorti Duke i Bluecrop inicirani posle samo 2 nedelje sa po 8 sati fotoperioda. Kada leto dugo traje dešava se da borovnica procveta u septembru/oktobru.

redovi borovnice na padini protivgradne mreze
zrela krupna borovnica duke jutro boke
zrele zelene borovnice medju liscem rosa jutro
krupne biljke borovnice gateri sneg zimi

Temperatura

Kada borovnice pređu u stanje mirovanja, zahtevaju period niskih temperatura za normalan rast i razvoj.
Visokožbunaste sorte borovnice zahtevaju periode hladnog vremena (chill hours) koje podrazumevaju temperature od +7°C i niže, i to južne visokožbunaste sorte od 150-800 sati, a severne visokožbunaste sorte od 800-1200 sati.